petak, 25. ožujka 2022.

 Sjedim u mraku 

Linoleum svih javnih wc-a

U zidove urastao miris urina

Izmeta

Krvi


I ja urastam u zidove

Pritišću pleća

Stežu grudi

Ne izlazi krik

Jecaj


O, dobrodošla si mi ljubovco

Kroz snove prošla

Meni u zagrljaj spustila crne kose

Prosula sebe po meni

Linoleumom prljavih izdanja 


Molio sam se eonima

Vapio za oslobođenjem

Za tobom, dušo

Kroz opor vonj mojih pogrešaka

Iz toaleta osuda


Prereži spone uzaludnih pobjeda

Lovorove vijence slave spali

Pa niz odvod nek poteče voda

Žuta voda prašnjavih suza

Ostarjelih


Odvedi me sa sobom, milo

Upleti mi ime u kose crne

Sjedini tijela ispod razbijene žarulje 

Kad već moje nije

Neka tvoje bude


Čekao sam svakim udahom

Da posljednji postane

Prkosio suncu, i vjetru, i moru

Čekao sam, ljubavi, tebe

Na linoleumu iskrivljenih nadanja



Nema komentara:

Objavi komentar

Sjediš s lijeve strane zajedničke postelje i pališ cigaretu iz koje ispadaju mrvice duhana na pod, između tvojih nogu. Taj osjećaj praznine ...