Jesam li ti pričala
Lako je bilo pretvarati se
Smiješkom sakriti brazde duboke
Cikom prikriti jecanje
Ono jecanje što se u utrobi rodi
Klizne do jednjaka
Onda grlom ovlada
Kao Atila

Zadiviti svijet
Kvazi hrabrošću za koju
Muda nikada imala nisam
Klecavih koljena stajah pred Golijatom
Svijetom
Drhteći k'o trska
Savijena
Ne prelomljena

Glumeći da moja boja
Oboji svijet
Pa se tom svijetu ulagivah
Svom ružnoćom koju htjede
Svijet!
U kamenu tražih gnijezdo
Pa iz gnijezda bježah
Kamenu

Jesam li ti rekla
Da sakrivah sebe
U ledenim odajama sivih grota
Neumoljivo kidah vlastito meso
Oštrila sam oklope!
U blatu grcah
Blatu odbačenih sjena
Same sebe

Oblikovala sam sebe
Kako stijene htjedoše
U njinoj studeni promrzle sam prste
Ugrijati željela
Pognuta čela puzala pred čašću
Lovorike mi
K'o pogrebni pokrov
Pritisnule pleća

U kamenu okovana
Uklesana
Porobljena
K'o da sunce ljubi led
K'o da tama svjetlo iska
K'o da bivam gdje i nisam
Kap života gdje života
Nema...

Autor fotografije: Marino Dobrina
Autor crteža i pjesme: moja malenkost